| Pocetna
O skoli
Vijesti iz skole
Foto - album
Novosti iz svijeta
Mladi umjetnici
Publikacije
Teen kutak
Sekcije
Naj linkovi
Muzika/Mp3
Film/video - DVD
Knjiga gostiju
Kontakt
Smijesne slike
|
|
Top - lista najslusanijih
Pesame koje su najvise puta downloadovane
1. Colonia - Za tvoje snene oci [24797]
2. Kemal Monteno i Danijela - Ovako ne mogu dalje [12649]
3. Goca & Tose - 1200 milja [11356]
4. Colonia - Dok je tebe i ljubavi '2000 [10710]
5. Ivana Banfic-Sad je kasno [8399]
6. Tifa - Cura kao ti [7668]
7. Bajaga - Zmaj Od Nocaja [7488]
|
| |
Madonna
Mozda najsvestranija umjetnica s kraja ovog vijeka, pjevacica, kompozitorka glumica, producentkinja, atraktivna Italijanka, koja ne podnosi ustaljenost i rutinu, koja ne dopusta da je muskarci sputavaju i ne priznaje nista osim profesionalizma u privatnom zivotu je njezna majka svojoj trogodisnjoj kcerkici Mariji Lurdes. Mozda zato jer je rano ostala bez majke. Zivjela je blizu Detroita. Isla je u katolicku osnovnu skolu te ucila da svira klavir i moderan ples. Kasnije je dobila stipendiju za studije plesa na sveucilistu Micigen, na kojem je ostala 2 godine i s 35 dolara u dzepu uputila se u Njujork. Tamo je radila kao konobarica, cistacica, dostavljacica, odijevala se u ''second hand'' radnjama. Pocetkom 80-ih snimila je plocu ''Everybody'', pa ''Holiday'', a kad je dosao ''Like a Virgin'', najprodavaniji americki album, svijet je poludio za Madonom. Plava, seksi, u futuristickim grudnjacima, nebesko plavih ociju, kovrdzama poput Merlin Monro, potom crna, dugokosa, mrsavija, ozbiljnija. Cas je bila pjevacica koja grli tamnoputog sveca, cas glumica sasvim nalik na Evitu Peron, cas poslovna zena koja tacno zna kako da zaradi novac. |
Madonna |
| |
Istorija grupe Van Gogh
Grupa je osnovana januara 1986. godine u postavi:
- gitarista Zvonko Djukic Djule
- bubnjar Srboljub Radivojevic
- klavijaturista Djordje Petrovic (ex Zajedno)
- pevac Goran Milisavljevic
- basista Predrag Popovic (ex Rock Ekspres)
Pre toga Djule je imao srednjoskolski sastav Haos, a u to vreme njegov brat Ljubomir Djukic svirao je klavijature u Elektricnom orgazmu. Vec februara 1986. godine grupa Van Gogh objavljuje promo singl sa pjesmom "Tragovi proslosti", a maja iste godine pojavili su se na Omladinskom festivalu u Subotici gde su osvojili drugu nagradu publike i trecu zirija.
Krajem 1986. godine izlazi im debi album ja koji je muziku napisao Djukic, tekstove Milisavljevic a produkcijom se bavio Djordje Petrovic. Pored obnovljenih verzija pesama "Tragovi proslosti","Tvoj smjeh" i "Mjenjam se", sa kojima su nastupali u Subotici, tu su "Kako zove se", "Nocno nebo","Znam" i druge. Ostrijom svirkom ponudili su pevljive kompozicije zasnovane na rock tradiciji. Poslije serije koncerata, grupa prestaje sa radom i tokom te pauze Zvonko Djukic nastupa sa sastavima Fit (ucestvuje na snimanju njihove debi ploce), EKV (album "Samo par godina za nas") i u grupi Nikole Cuturila. Rad obnavljaju 1990. godine objavljivanjem promo singla "Gubis me" i albumom "Svijet je moj", godinu dana kasnije. Djule se tada prvi put pojavljuje u ulozi pjevaca. Plocu snimaju Srba Radivojevix, basista Aleksandar Barac, bubnjar Vladan Cvetkovic i klavijaturista Vlada Barjaktarevic koji je bio i producent. Kao gosti na snimanju su bili Milan Mladenovic, Margita Stefanovic, Zoran Radomirovic Svaba i Tanja Jovicevic. Autor muzike i vecine tekstova opet je Djule, pjesmama "Neko te ima", "Gubis me", "Dibuk" nastavljaju sa nesto kompleksnijom varijantom svog osnovnog zvuka. Treci album "Strast" pripremaju kao trojka Djule, Srba i Aca, a na snimanju ucestvuju Rambo Amadeus, Marija Mihajlovic, Pera Dzo i Fredi i Marko (New Age Band), a produkciju je radio Sasa Habic. Pjesmama "Aleluja", "Nemoj biti lud", "Basna" profilisu gitaristicki rock glavne struje. Godine 1995. objavljuju kompilacijski CD na kome je petnaest pjesama sa predhodna tri albuma i "Zemlja cuda" sa singla.
Ambicioznim diskom "Hodi" Van Gogh 1996. godine krece novim pravcem nudeci zanrovski raznovrsnije pjesme pracene efektnim video spotovima. Muziku je komponovao Zvonko Djukic, dio materijala uradio je sa clanovima grupe, pjesmu "Polje snova" napisao je Sasa Dragic, a deo tekstova je uradjen po motivima pjesnika Momcila Nastasijevica. Produkciju je opet radio Sasa Habic, a sa ploce su se izdvojile "Delfin", "Hodi", "Kiselina", "Apsolutno ne". Kao bonus na disku su se nasli koncertni snimak pjesme "Luna" i instrumental "Vertigo". Na kompaktu "Moja generacija" Kornelija Kovaca, krajem 1996. godine objavljena je njihova obrada pesme "Jagode i maline" iz repertoara Korni grupe. Koncertni CD "No comment", snimljen na njihovim nastupima 23. i 24. januara 1997. godine u beogradskom SKC-u, donosi izbor pjesama iz citave karijere sa naglaskom na novijim plocama.
U februaru objavljuju studijski album "Opasan Ples", a 26.12.2000. se ocekuje drugi koncertni CD "Happy New Ear" snimljen 24.12.1999. u beogradskoj Hali Sportova. Kuriozitet tog LIVE CD-a je multimedijalni dio koji sadrzi 16 minuta video materijala sa koncerta i premijerno video spot za pesmu "Teska Ljubav"
|
Brod od papira
Kazu, pustas brodove rekom, papirne
Na svakom pise: Cekam, a nema te!
Bez tebe ne smem, ja ne umem: disati, smejati se, hodati
Kazu da pustas zmajeve nebom najvise
Na svakom pise: Zasto nema te?
Ja tebe ne smem, a ti ne umes: imati, lagati, sanjati
Kada odes onda ucini to da tako ne izgleda
Kada odes od mene, ucini samo to, samo to, samo to...
Kazu, pustas brodove rekom, papirne
Na svakom pise: Cekam, a nema te!
Bez tebe ne smem, ja ne umem: disati, smejati se, hodati
Kada odes onda ucini to da tako ne izgleda
Kada odes od mene, ucini samo to, samo to, samo to...
Da tako ne izgleda
|
| |
Cudo od djeteta - Mozart
Wolfgang A. Mozart rodjen je u Salzburgu od oca Leopolda, vrsnog kapelnika i kompozitora. Jos kao dijete putovao je sa ocem po Evropi priredjujuci koncerte u svim vecim mjestima. Smtrali su ga za cudo od djeteta, jer je vec sa tri godine poceo traziti i slagati melodije na klaviru, a sa 5, 6 i 8 godina napisao je neke male kompozicije koje su nam – zahvaljujuci zapisima ostale sacuvane. Sa 11 godina vec je komponovao i svoju prvu operu, a sa 14 godina dobio je prvo veliko priznanje u Haliji. Majka mu umire u Parizu 1773. godine, gdje su zivjeli. Nakon majcine smrti Mozart se nastanio u Becu, gdje se i ozenio. Poslije sretnog djetinjstva slijedi tezak i mucan zivot zrelog umjetnika, a poslije toga smrt u osami i bijedi. Koliko vise rastu brige i tegobe u Mozartovom zivotu, toliko upornije i snaznije dolazi do izrazaja njegov veliki stvaralacki dar. Mozart umire sa 35 godina za vrijeme jake i hladne snjezne vijavice 5. decembra 1791. godine. Niko ga nije otpratio do zajednickog pocivalista koje je našao u zajednickom grobu beckih siromaha i beskucnika. Na dan njegovog sprovoda bjesnilo je uzasno nevrijeme. Bolesna Konstanca, Mozartova supruga, nije mogla ustati iz postelje, a onih nekoliko prijatelja koji su Mozartovo tijelo htjeli otpratiti do groblja vratila je mecava kuci jos prije nego sto je povorka stigla do odrcedista. Kada se pokojnikova zena, nakon nekoliko dana, htjela pomoliti na njegovom grobu, nije ni to mogla uciniti. Mozartovi su ostaci bili polozeni u zajednicku grobnicu siromaha i beskucnika.
Muzicka ostavstina Mozarta je velika na svim podrucjima muzickog stvaranja. Mozart je komponovao brzo i lako. Odmah je pisao partituru bez klavirskog izvoda. Njegova muzika se odlikuje vokalnom izrazitosccu i instrumentalnom cistocom.
O MOZARTOVOJ NARAVI
Mozart je bio posten i pristojan djecak. Nije se uzdigao ni pored svih priznanja i bogatih nagrada. Ni u zrelim godinama nije bio umisljen i ohol. Postovao je rad drugih muzicara i divio se svima koji su to svojim djelima zasluzili. Mada mu je zivot, sto dalje to vise, donosio tegobe i zlo, razocarenje i patnje, Mozart nije izgubio unutrasnju vedrinu i vjeru u covjeka. Treba spomenuti i veliko prijateljstvo sa J. Haydnom.
MOZARTOVE OPERE
Vise Mozartovih opera nastalo je po italijanskim tekstovima u italijanskom stilu, druge su komponovane po uzoru na francusku komicnu operu, a neke u tradiciji zingispila na njeaci tekst. Kada je imao 12. godina komponovao je zingisil - Bastijen, Bastijena (1768), cja je premijera bila u Becu. Zisilu je opisana ljubav Bastijena (lirski sopran), Bastijene (koloraturna subreta) pomracna sumnjom vlasnice zamka, zaljubljene u Bastijena: vrac oprinosi sretnom zavrstku. U Indomenu (1781) je obradjena glukovska tema potreba zrtve, borba izmedju ocke ljubavi i zavjeta. Prva Mozartova zrelija opera bila je Otmica iz saraja (1782) komponovana po njemacom libertu. Mozart je upotrijebio tada omiljene turcizme. Opera je prozta autobiografskim momentima: Belmonto traz izgubljenu Konstancu i nalazi je na sultanovom dvoru. Ni jedna Mozartova opera nije tako vjerno naslikala drusvo kao Figarova znidba (1786) napisana po istoimenoj komediji. Komponovana je sa odgovarajucm satiricom osricom. U Becu va opera nije bila narocto primljena, dok je publika u Pragu i ostalim gradovima imala vis razumijevanja. U ovoj operi vjerno su prikazane misli jednostavnih ljudi. Sluga Figaro je vjesiji, pametniji i lukaviji od grofa i on poslije mnogih dogadja i nepredvidjih situacija uspijeva da se ozni sobaricom Suzanom. Jos jedna Mozartova vrlo originalna opera Don Djovani izvedena Pragu s velikim uspjehom. Osvajac zea, cinik, bezobzirni i egoisticni Don Djovani je sa prizvukom demonskog: njemu je suprotan sluga Leporelo olicenje zdravog narodnog duha, a u operi su i predstavljeni likovi zena koje ga i mrze i vole. 1791. godine napisan je Ringispil Carobna frula i to za rekordnih 18 dana. Tu je na fantastican nacin opisana borba izmedju tamnog podzemlja, kojim upravlja kraljica noci i blistavog svjetla dana, koji izvire iz istine razuma i mudrosti carobnjaka Sarastra. Knez Tamino s carobnom frulom i pticar Papagenosa zvoncicima prolaze kroz niz iskusenja da bi oslobodili Paminu.
SOLO PJESME
Mozart je napisao oko cetrdeset solo pjesama i to po ugledu na berlinske i hamburske majstore. Najpoznatije Mozartove solo pjesme su: Uspavanka , Ljubicica , Tuga proljeca i Pjesma rastanka.
CRKVENA DJELA
Medju velikim brojem crkvenih opusa koje je Mozart komponovao istice se Krunidbena misa. Rekvijem je napisan 1791. godine i predstavlja zavrsno djelo Mozartovog rada i sintezu boravka i klasike.
SIMFONIJE
Mozart je napisao pedeset i tri simfonije. Pocetne su bile bliske italijanskoj serenadi. Zrele simfonije su dramatske i raspjevane. Ako je, Haydn sazidao zgradu za klasicnu simfoniju, Mozart je to ispunio duhom.
Medju poznatijim simfonijama je Pariska simfonija komponovana za Duhovne koncerte.
Simfonija u Be duru ima odredjeniji simfonijski karakter tema, takodje po Haydnovim uzorima.
Komponovana za svecanost salsburskog gradonacelnika Hafnera Hafner simfonija predstavlja povratak serenadi.
Lincerska simfonija komponovana je u Lincu gdje se Mozart zaustavio pri povratku u Bec i pisana je za tamosnje Muzicko drustvo .
Praska simfonija je komponovana neposredno prije Mozartovog polaska u Prag. Tamo je izvedena sa velikim uspjehom.
Labudova pjesma ili simfonija u Es - duru najbliza je Haydnu po svojoj formi i koncepciji.
OSTALA DJELA
Odlican pijanista, Mozart, ostao je poznat, po pisanju kamernih kompozicija i serenada od kojih je najpoznatija Mala nocna muzika koju izvodi gudacki orkestar. Mozart je komponovao i sonate. Gotovo polovina sonata za violinu i klavir predstavlja kompozitorove djecacke pokusaje. Ali Mozartova raznovrsnost nije nigdje tako izrazajna kao u koncertima. Poznati su Klavirski koncerti, pa zatim Krunidbeni koncert.
R E Z I M E
Mozart je umro ne navrsivsi trideset sest godina zivota. Romen Rolan zapaza da u tim godinama Betoven nije bio napisao Klavirsku sonatu Apasionatu ni petu sinfoniju. Daleko je od njega jos bilo izgradjivanje Devete simfonije. Sta bi Mozart ostavio da je duze zivio? Veliki broj njegovih djela ispunjen je optimizmom, vedrinom i uravnotezenoscu. Ali drugi Mozart je vec postojao. Odgovor na to pitanje daju Don Djovani i Rekvium. To je put na kome bi Mozart nesumnjivo izvrsio krupnu obnovu i preobrazaj i svoje i evropske muzike. Ali zadatak je ostao nezavrsen. Preuzeo ga je i izvrsio drugi, drugaciji div muzicke istorije: Ludvig van Betoven
|
Veruje se da istorija gitare pocinje jos iz antickog Bliskog Istoka (Vavilon). U Egiptu i Rimu su postojali instrumenti za koje se moze smatrati da su pretece danasnje gitare. Takozvana Gitara Morisca su doneli Moorsi kada su osvajali Spaniju. Ali za Gitara Latina se smatra kao prava preteca danasnje moderne gitare. U srednjem veku vidi se razvoj gitare sa tri, cetiri i pet zica. U 15. veku gitara sa cetiri zice dobija sve vise na popularnosti. u 16. veku prestiz preuzima gitara sa pet zica. Gitare 16. veka su opisane kao virtuela iz vremena Luisa Milana, Rizzio Gitara iz Francuske, Gitara Battente iz Italije, od kojih neke i dan danas postoje i koriste se. Kompozitori koji komponuju na ovim instrumentima svoja dela zapisuju u vidu tablatura. Italija je u 17. veku bila prestonica sveta gitare. U Francuskoj, gitara je postala instrument visokih i bogatih slojeva drustva, ali spanska skola gitare nije pocela oozbiljno da radi sa svojim mladim talentima sve do kraja 18. veka. Italijanski kompozitori su komponovali ogroman broj dela na, kao sviraci na gitari i cak kao ljudi koji su pravili gitare proputovali veci deo sveta. Najvazniji faktor u razvoju gitare je odigrao trenutak kada je uvedena i sesta zica na gitari tokom sredine 18. veka. Tokom 19. veka, promene i napretci u drustvu su oznacavali pocetak prodiranja gitare u sve sire mase i znanje o umetnosti sviranja na gitari je pocelo vrtoglavo da raste. Muzika na gitari strahovito brzo napreduje u Spaniji tokom 19. veka. A. Torres je gitari dao konacan oblik, kakav i danas vidimo. Tokom 20. veka, revolucionarni tehnoloski progres i ubrzanje i poboljsanje masovne medije i pravi muzicki trend dovode do prave manije za gitarom. Gitara svakim danom postaje sve popularnija |
|
